Mr.ph. Mimi Vurdelja
Bez prebiotika, priča o probioticima nije potpuna.Iako ih razlikuje samo jedno slovo, radi se o dva sasvim različita pojma. Prebiotici nisu živi organizmi, već neprobavljivi sastojci hrane - biljna vlakna, inzulin, fruktooligosaharidi, ostaci nakon razgradnih stanica.
Osim što su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu, prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, omogućuju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva. Pokazala su to mnogobrojna istraživanja provedena već prije gotovo 10-ak godina. Zbog svega toga prebiotici posredno poboljšavaju naše zdravlje.
Fruktooligosaharidi se nalaze u 36.000 biljnih vrsta diljem svijeta. Budući ih enzimi gornjeg dijela probavnog sustava ne mogu probaviti, a jedan gram fruktooligosaharida ima svega 1,6 kcal, često se koriste kao niskokalorični i protukarijesni zaslađivači. Posebice su dobri za dijabetičare jer ne potiču izlučivanje inzulina. Osim toga pomažu održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i sniženju ukupnog kolesterola i lipida u krvi, te poboljšavaju omjer dobrog i lošeg kolesterola. Brojne studije pokazuju da fruktooligosaharidi povećavaju apsorpciju minerala u organizmu, osobito kalcija i magnezija.
Stoga nikoga ne čudi ideja o sjedinjenju probiotika i prebiotika kako bi se postigla njihova što veća moć, jer oni sinergistički djeluju. Dakle, učinak je njihov maksimalan kada su u zajednici, a ne pojedinačno, svaki za sebe.
NAČELA ZA POSTIZANJE SNAGE I KVALITETE IMUNITETA
- Dan započnite s porcijom svježeg voća i svježe iscijeđenim voćnim sokom. Zašto? Kako bi u organizam unijeli svježe enzime i osigurali optimalnu iskoristivost hrane uzete tijekom dana u dnevnim obrocima.
- Ne izgladnjujte se i ne preskačite dnevne obroke. Zašto? Preskakanje jednog obroka obično vodi prejedanju u slijedećem uzetom obroku, a istovremeno usporava metabolizam.
- Svakodnevno konzumirajte prirodne sokove voća i povrća. Zašto? Sokovi voća i povrća su bogati vitalnim tvarima da povremeno mogu nadomjestiti i obrok. Potiču izmjenu tvari i detoksikaciju organizma.
- Jedite svježe pripremljene izbalansirane obroke. Zašto? Naš organizam, kažu stručnjaci za hranu, želi i treba hranu svog podneblja, hranu koja se uzgaja tamo gdje smo se rodili, odrasli i gdje živimo. Hranu koja je uzgojena prirodno bez pesticida i umjetnih gnojiva i koja je i pripremljena svježa. Jedite što je moguće manje zamrznute i uskladištene hrane, koja je oslobođena većine životno važnih tvari.
- Uzmite barem jedan jogurt dnevno i ne zaboravite probiotike i prebiotike. Zašto? Fermentirani mliječni proizvodi poželjna su hrana za očuvanje dobre crijevne mikroflore i pozitivnog bakterijskog miljea crijeva, koji će osigurati kvalitetnu probavu i optimalnu iskoristivost hranjivih tvari te osnažiti imunosni sustav.
- I upamtite ono najvažnije: JEDITE RAZNOVRSNO I S PRAVOM MJEROM. Zašto? Jedući raznovrsno u organizam unosimo široku paletu hranjivih tvari, a jesti s mjerom znači jesti upravo koliko nam treba bez pretjerivanja i štetnih opterećenja organizma pretjeranim količinama hrane.
- Obvezatno svakodnevno budite fizički aktivni - pješačite, vozite bicikl, plivajte, bavite se gimnastikom ili fitnessom. Zašto? Kako biste održali optimalnu tjelesnu težinu, zdravo srce, visoku razinu mentalne i tjelesne snage i svježine, te snagu imunosnog sustava. Dnevna tjelesna aktivnost u trajanju 30 minuta poduprijet će i potaknuti rad vašeg metabolizma i pospješiti oslobađanje i otklanjanje toksina i nusprodukata iz tijela. Preskakanje užeta ili skakanje po trampolinu 20-ak minuta 5 puta tjedno važni su za optimalnu cirkulaciju limfe!
- Duboko disanje je važno! Negativan tlak u prsnom košu koji nastaje pri udisanju tjera limfu kroz tijelo! Dugo rastezanje ruku u zraku također omogućuje prsnom košu da poveća kapacitet disanja do maksimuma.
- VRUĆ pa HLADAN TUŠ također će pokrenuti limfu. Pokušajte se 3 minute tuširati vrućom vodom, pa 1 minutu hladnom. To ponovite još dva puta. Vruća voda širi krvne žile, a hladna ih steže i na taj način učinkovito jača cirkulaciju.
- Svakodnevno uzimajte (u dogovoru s vašim liječnikom) nešto od dodatnih zaštitnih tvari - vitamina i minerala:
- Vitamin C je najvažniji vitamin za jačanje otpornosti organizma, posebice ako se uzima u suradnji s bioflavonoidima (omjer 2:1). Vitamin C poznato je jača otpornost protiv virusa i bakterija, smanjuje upale.
- Provitamin A-betakaroten štiti stanice od slobodnih radikala, pospješuje vid i jača imunitet, posebice kod djece u rastu i odrastanju. Provitamin A nalazimo u žutom, narančastom i crvenom voću i povrću.
- Cink je najvažniji mineral u očuvanju imuniteta. Kod manjka cinka javljaju se umor, sklonosti infekcijama. Najbolje ga je uzimati dulje u dnevnoj dozi 30 mg.
- Glutamin - aminokiselina je glavni izvor energije za imunološki sustav jer se njime hrane leukociti. Skladišti se u mišićima iz kojih se iscrpljuje u tijeku bolesti. Stoga ga je korisno uzimati u tijeku bolesti i prije operativnih zahvata.
- Echinacea je najpoznatija po svom snažnom djelovanju na imunitet. Riječ je o biljci koja se preporučuje osobama sklonim čestim prehladama i drugim infekcijama dišnog sustava.
- Probiotik i prebiotik sjajna su dodatna hrana učinkovita u održanju zdravlja probavnog trakta i zdravog i snažnog imuniteta.
- Selen je važan element u snazi imuniteta. Selen u zajednici s vitaminima A, betakarotenom, vitaminima C i E, te ostalim tvarima antioksidacijskog učinka, učinkovito štiti stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Poznato je da primjerice vitamin A podupire apsorpciju selena, dok se istovremenim uzimanjem vitamina E i selena znatno poboljšava njihov zaštitni antioksidacijski učinak. Dnevno valja uzeti 55 mikrograma selena.
- Izoflavoni, spojevi biljnog podrijetla čija kemijska struktura sliči strukturi hormona estrogena, posredno poboljšavaju imunološki sustav žena, čime u mnogome olakšavaju tegobe menopauze. Soja obiluje izoflavonima genisteinom i daidzeinom, dok crvena djetelina obiluje formononetinom i biokaninom A. Namirnice bogate fitoestrogenima su i oraščići, slanutak, šljive, brokula, grožđice i hmelj.